| Izlazak 16,1 | Potom krenu iz Elima, i sva izraelska zajednica dođe u pustinju Sin, koja je između Elima i Sinaja, petnaestoga dana drugoga mjeseca nakon odlaska iz zemlje egipatske. |
| Izlazak 16,2 | U pustinji sva izraelska zajednica počne mrmljati protiv Mojsija i Arona. |
| Izlazak 16,3 | “Oh, da smo pomrli od ruke Jahvine u zemlji egipatskoj kad smo sjedili kod lonaca s mesom i jeli kruha do mile volje!” – rekoše im. “Izveli ste nas u ovu pustinju da sve ovo mnoštvo gladom pomorite! |
| Izlazak 16,4 | Tada reče Jahve Mojsiju: “Učinit ću da vam daždi kruh s neba. Neka narod ide i skuplja svaki dan koliko mu za dan treba. Tako ću ih kušati i vidjeti hoće li se držati moga zakona ili neće. |
| Izlazak 16,5 | A šestoga dana, kad spreme što su nakupili, bit će dvaput onoliko koliko su skupljali za svaki dan. |
| Izlazak 16,6 | Onda Mojsije i Aron progovore svim Izraelcima: “Večeras ćete poznati da vas je Jahve izveo iz zemlje egipatske, |
| Izlazak 16,13 | I doista! Navečer se pojave prepelice i prekriju tabor. A ujutro obilna rosa sve orosila oko tabora. |
| Izlazak 16,14 | Kad se prevlaka rose digla, površinom pustinje ležao tanak sloj, nešto poput pahuljica, kao da se slana uhvatila po zemlji. |
| Izlazak 16,15 | Kad su Izraelci to vidjeli, pitali su jedan drugoga: “Što je to?” Jer nisu znali što je. Onda im Mojsije reče: “To je kruh koji vam je Jahve pribavio za hranu. |
RAZMATRANJE
Narod još luta u pustinji, još uvijek mrmlja, buni se, nezadovoljan i prigovara Mojsiju. Da li je tvoj odnos prema Bogu pun prigovora i mrmljanja? Da li ikad kažeš: “Evo ga opet, opet isto.”?
Ovoga puta Bog reagira na prigovaranje naroda tako što im obećaje dati sve što im je potrebno. Neće gladovati, neće umrijeti od žeđi – čak ni u takvim nepovoljnim uvjetima u kojima se nalaze. Sjeti se vremena kada je Bog ispunio sve tvoje potrebe u teškim vremenima.
Isprva narod ne zna što je to što je prekrilo zemlju, ne prepoznaju da je to hrana koju im Bog daje. I ja isto mogu moliti za nešto, a ne prepoznati Božji odgovor na molitvu, način na koji je on odgovorio. Možeš li to prepoznati i u svojem životu?
Svakoga dana Bog im daje onoliko koliko im je potrebno. Ne mogu sačuvati ovaj dar, nego vjerovati Bogu da će mi dati i sutra isto. Kakav je osjećaj biti ovisan ovako o Bogu, osloniti se potpuno na njega i vjerovati da će ti dati sve što on smatra da ti je potrebno?
- Ono što možemo naučiti iz ovih redaka je i to da Bog neće odustati od nas ako se i bunimo i mrmljamo. Ima li u tvome životu ili u svijetu nešto što želiš prigovoriti Bogu? Ako da, onda je sada prilika da to učiniš.
- No, naravno ako je to pravi razgovor, dijalog, onda mora ići u oba smjera. Kako Bog odgovara na tvoje prigovore?
- Promisli malo o objedu koji ćeš imati danas ili si imao. Na kraju krajeva, ta hrana je Božji dar. Bog ti danas daje što ti je potrebno, baš kao i Izraelskom narodu. Prepoznajući tu hranu kao Božji dar, kakv je tvoj odgovor Bogu?
- Da li ti je lako biti ovako ovisan o Bogu? Na to da će ti i sutra dati što ti je potrebno? Govori Bogu o svojoj vjernosti njemu ili o manjku povjerenja.
