Solange Cyrot u svojoj knjizi Škola moljenja iznosi duboko promišljanje o tome kako se Bog može upoznati – ne samo kroz crkveni nauk i vanjsku praksu, već kroz osobno iskustvo i unutarnje traženje. Ova razmatranja oslanjaju se na Sveto Pismo i svjedoče o tome da je Bog otajstvo koje nije nepoznanica, nego poziv na intiman susret.
Što znači spoznati Boga?
Cyrot otkriva kako je njezino ranije poimanje otajstva bilo pogrešno. Smatrala je da Bog, budući da je neizmjerno veći od čovjeka, ostaje izvan dosega ljudskog razuma. Međutim, otajstvo ne znači potpuna nedostupnost – ono je dubina koja nas uvijek iznova poziva na istraživanje i otkrivanje.
U Bibliji, Bog se neprestano objavljuje ljudima. Od razgovora s Mojsijem “licem u lice” (Izl 33, 11), do susreta proroka Ilije na Horebu (1Kr 19), pa sve do riječi proroka Hošea koji ističe da Bog želi biti poznat više nego da prima žrtve (Hoš 6, 6). Ovi odlomci otkrivaju da spoznaja Boga nije puki intelektualni čin, već poziv na odnos, na zajedništvo koje prodire u dubine ljudske duše.
Iskustvena spoznaja Boga kroz molitvu
Solange Cyrot naglašava kako je Biblija prožeta pozivima na osobnu potragu za Bogom. Psalmi su posebno dojmljivi u izražavanju živog iskustva Boga kao utočišta, zaštitnika i izvora radosti. Stihovi poput: „Lice tvoje, o Jahve, ja tražim“ (Ps. 27, 8) i „Ti u ruci držiš moju sudbinu“ (Ps. 16, 5) pokazuju da su biblijski pisci Boga doživjeli ne samo kao apstraktnu ideju, već kao živu stvarnost koja ispunjava njihovo srce.
U svojoj knjizi, Cyrot razmišlja i o Kristovoj ulozi u ovom procesu. Isusova utjelovljena prisutnost otkriva Božju želju da ne ostane nepoznanica. On sam govori: „A ovo je vječni život: spoznati tebe, jedino pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista“ (Iv. 17, 3). Ta spoznaja nije samo razumijevanje – to je ljubav, zajedništvo i potpuno povjerenje u Boga.
Spoznaja kroz ljubav i predanje
Isus nas poučava da spoznaja Boga dolazi kroz ljubav i poslušnost: „Ako me tko ljubi, držat će moju riječ, i moj će ga Otac ljubiti; k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti“ (Iv. 14, 23). Pavao tu poruku produbljuje govoreći o spoznaji Kristove ljubavi koja nadilazi razum (Ef. 3, 19). On naglašava kako ova spoznaja nije intelektualna, već iskustvena i duboko osobna – dolazi iz zajedništva s Bogom kroz molitvu i vjeru.
Praktične smjernice
1. Razmatranje Svetog Pisma – Biblija je ključni izvor Božje objave. Njeni stihovi otkrivaju tko je Bog i pozivaju nas na dublji odnos s njim.
2. Molitva – U osobnoj molitvi, kroz tišinu i razmatranje, otvaramo srce za iskustvo Božje prisutnosti.
3. Euharistija – Sakramenti, osobito Euharistija, mjesto su susreta s Kristom i dublje povezanosti s Trojedinim Bogom.
4. Ljubav prema bližnjemu – Spoznaja Boga ne odigrava se samo u osami, već i u susretu s drugima, osobito kroz služenje i nesebičnu ljubav.
Zaključak
Knjiga Škola moljenja pruža dubok uvid u otajstvo Božje prisutnosti. Ona nas podsjeća da spoznaja Boga nije samo cilj, već putovanje koje traje cijeli život. Bog se ne skriva, već se trajno objavljuje onima koji ga traže iskrena srca. I dok hodimo tim putem, svakodnevna molitva postaje ključna nit koja nas povezuje s njegovom ljubavlju i milosrđem.
Spoznaja Boga, kako Cyrot pokazuje, nije samo intelektualno razumijevanje, već duboko osobni susret – susret koji mijenja naše srce, naš život i naš odnos prema svemu što nas okružuje.
