Kršćani prihvaćaju filozofski govor o sreći (blaženstvu), ali žure dodati da su, davno prije filozofa, o sreći govorili proroci, a Isus i David poučavaju istom riječju: „Blago (makários)”. Izraz iz 1 Pt 1,8, „radost neizreciva”, imao je svoju sreću u istočnoj duhovnoj književnosti.
Terminološki, prijevod Sedamdesetorice izbjegava eudaimonía i radije rabi makários i njegovu obitelj. Da bi se shvatile izreke Knjige Mudrosti o pravom blaženstvu, treba imati na umu religiozno ozračje — odnos prema osobnom Bogu.
Isusova blaženstva (Mt 5; Lk 6) svojevrstan su program kršćanske sreće, ali se temelje na radikalnom obratu vrijednosti, omogućenom time što je sam Isus nova vrijednost. Treba priznati: kršćanski „eudemonizam” nema sustavan oblik — izriče se slikama i simbolima.
Špidlík, Duhovnost kršćanskog Istoka, str. 66–67.
↗ Otvori u vrtu →