Kod Pavla vjera često znači sav kršćanski život. Kad Klement Aleksandrijski govori o vjeri, misli prije na praxis: vjeru imaju oni koji vrše zapovijedi, nadasve ljubav, i tako mogu razumjeti Boga-ljubav.
Ako praxis vodi k theoriji, onda je i vrata gnoze: budući da je sama po sebi očišćenje duha, omogućuje duhu da kontemplira Boga. Spoznaja, dovršenje vjere, jedina je (Evdokimov) „kadra slomiti pečate Knjige života”, dešifrirati svemir i njegove tajne. Ipak, vjera i spoznaja nerazdvojne su: vjera bez djela je mrtva, a prava gnoza je proživljena vjera.
Špidlík, Duhovnost kršćanskog Istoka, str. 307–308.
↗ Otvori u vrtu →