Zapadni moralni priručnici nabrajaju mnoge kategorije grijeha, koje samo dijelom imaju odjeka na Istoku. Glavno je pitanje razlika teških i „lakih” (oprostivih) grijeha; nauk o oprostivom grijehu Zapad je razvio u sukobu s pelagijanizmom (precizno formuliran na Tridentskom saboru).
Asketski pisci radije inzistiraju na tome da se osjeti koliko je svaki grijeh ružan. Teofan Zatvornik: „Svaki je grijeh težak jer rastužuje Boga… ipak postoje različiti stupnjevi težine.” Grijeh se može smatrati lakim iz četiri razloga: (1) neznanje; (2) nepažnja; (3) usporedba s težima; (4) veća lakoća obraćenja grešnika. Naglasak je dakle pastoralno-duhovni, a ne pravnička klasifikacija.
Špidlík, Duhovnost kršćanskog Istoka, str. 179.
↗ Otvori u vrtu →