Prve tri (proždrljivost, lakomost, taština) tvorile bi osnovnu shemu popisa iz koje ostale proizlaze; redoslijed kataloga odgovara empiričkom slijedu prema duhovnom napretku.
Poznata je sreća te klasifikacije na Zapadu nakon Kasijana. Odlučnu ulogu imao je Grgur Veliki (Moralia): zadržao je Kasijanove pojmove (osim acedije), uveo zavist, a oholost izdvojio iz popisa (kao što je filautija na Istoku „kraljica poroka”), svevši popis na sedam. Promijenio je i red prema Vulgati (Sir 10,15: Initium omnis peccati superbia). Kasnije će se taština i oholost stopiti — tako nastaje konačna klasifikacija sedam glavnih grijeha (od 13. st. na Zapadu).
Špidlík, Duhovnost kršćanskog Istoka, str. 234.
↗ Otvori u vrtu →