Knjiga
Der Karmel im Heiligen Land
Zbornik pod uredništvom Silvana Giordana prati Karmel od biblijskoga krajolika do suvremene prisutnosti karmelske obitelji u Svetoj zemlji. Karmel se najprije promatra kao zemljopisni i biblijski simbol ljepote, plodnosti i nade. Elija i Elizej povezuju mjesto s proročkom revnošću, molitvom i borbom protiv religijskoga kompromisa. Knjiga pritom razlikuje biblijske podatke, kasniju predaju i pobožne legende.
Povijesni dio rekonstruira nastanak zajednice latinskih pustinjaka kraj Elijina izvora. Pravilo sv. Alberta oblikuje njihov život oko poslušnosti Isusu Kristu, slušanja Riječi, osobne ćelije, zajedničke euharistije, rada, šutnje i razborite službe autoriteta. Preseljenje u Europu promijenilo je društveni oblik zajednice, ali je poziv ostao napet između eremitske sabranosti i služenja Crkvi.
Knjiga prati višestoljetne pokušaje povratka na goru Karmel, obnovu svetišta Stella Maris te razvoj samostana, župa i drugih karmelskih prisutnosti u Haifi, Jeruzalemu, Betlehemu i Nazaretu. Sveto mjesto nije predstavljeno kao muzejski ostatak nego kao prostor u kojemu se karizma iznova utjelovljuje.
Završna poglavlja daju glas karmelićankama u Svetoj zemlji. Njihova klauzura stoji između pustinje i grada, među religijama i narodima, kao molitveno bdjenje za jedinstvo i pomirenje. Svakodnevni rad, gostoprimstvo i šutnja postaju oblik zastupničkoga stajanja pred Bogom u ime svih. Posebno su prikazani život Mariam Baouardy i povijest njezina Karmela.
Povratak izvorima usklađuje vjernost i kreativnost · Karmel je biblijski simbol ljepote plodnosti i nade · Ilija združuje kontemplaciju i revnost za Božju slavu · Ilijanska predaja daje Karmelu duhovno rodoslovlje · Karmelsko pravilo oblikuje zajednicu oko slušanja Riječi · Izvorna inspiracija Karmela jest život u poslušnosti Isusu Kristu · Sveto mjesto ostaje živo kada se karizma ponovno utjelovljuje · Karmelićanke u Svetoj zemlji stoje pred Bogom u ime svih · Kontemplativna zajednica na granici služi pomirenju · Svjedočanstvo u međureligijskom prostoru nije prozelitizam
Kako povratak korijenima otvara kreativnost umjesto nostalgije