Mysticism: A Study in Nature and Development of Spiritual Consciousness

Mysticism: A Study in Nature and Development of Spiritual Consciousness

Underhillino najopsežnije djelo najprije ispituje „mističnu činjenicu”, a zatim prati razvoj mistične svijesti. Mistika nije teorija o Bogu ni zbirka neobičnih stanja, nego životni proces u kojem ljubav i volja okupljaju cijelu osobu prema Božjoj Zbilji. Zato se razlikuje od magije, koja nadnaravno želi upotrijebiti za stjecanje moći ili znanja. Teologija i simboli mistiku daju kartu i jezik, ali ne zamjenjuju neposredni odnos s Bogom.

Drugi dio izlaže složenu kartu puta: buđenje, čišćenje, prosvjetljenje, tamnu noć i život sjedinjenja, uz zasebnu obradu glasova, viđenja, sabranosti, kontemplacije i ekstaze. Underhill stalno upozorava da ta karta nastaje kao složeni portret mnogih mistika: etape se preklapaju, neke izostaju, a njihov red nije kruta kronologija. Mjerilo nije psihofizička neobičnost nego preobražena osobnost i djelatna ljubav.

Prvi dio — mistična činjenica

1. Polazište — ograničenost osjetilne i pojmovne slike svijeta te ljudska glad za Zbiljom.
2. Mistika i vitalizam — Zbilja kao živa, stvaralačka i dinamična.
3. Mistika i psihologija — ljubav, volja, duboki slojevi psihe i preobrazba osobnosti.
4. Obilježja mistike — praktičnost, transcendencija, ljubav, psihološka preobrazba i nesebičnost.
5. Mistika i teologija — vjera kao karta iskustva i kristološki oblik kršćanskoga puta.
6. Mistika i simbolizam — put, zaručništvo, svjetlo, tama, glad i alkemija kao posredničke slike.
7. Mistika i magija — suprotni smjerovi darivanja i prisvajanja.

Drugi dio — mistični put

1. Uvod — etape su pomoćna karta organskoga rasta.
2. Buđenje — središte zanimanja premješta se sa sebstva na Božju Zbilju.
3. Čišćenje — oslobađanje od iluzija i preuređenje želja.
4. Prosvjetljenje — radosna svijest Božje prisutnosti, ali još ne trajno sjedinjenje.
5. Glasovi i viđenja — simbolički i psihički posredovane pojave koje traže razlučivanje.
6. Sabranost i počinak — odgoj pažnje, pojednostavljenje i receptivnost.
7. Kontemplacija — neposredna ljubavna pozornost iznad diskurzivnoga mišljenja.
8. Ekstaza i zanos — prolazna potpuna zaokupljenost, a ne cilj svetosti.
9. Tamna noć — gubitak osjećajne potpore i duboka pregradnja ljubavi.
10. Život sjedinjenja — stabilna usklađenost s Bogom koja se pokazuje u plodnoj djelatnosti.
11. Mistika i čovječanstvo — isti klicni pokret prema Zbilji prisutan je u svakom čovjeku.

Izvučene točke

• Mistični kriterij je smjer volje prema darivanju a ne stjecanju
• Mistični put je organski rast a njegove etape su karta
• Buđenje premješta središte života s ega na Boga
• Čišćenje oslobađa energiju želje za jedinstvenim ciljem
• Prosvjetljenje je osvijetljena blizina ali još nije trajno sjedinjenje
• Glasovi i viđenja nisu izravni prijepisi božanskoga govora
• Sabranost je odgoj pažnje pod vodstvom volje
• Kontemplaciju se prima negrabećom pozornošću
• Tamna noć odgaja ljubav da služi bez osjećajne nagrade
• Mješoviti život doseže puninu kada djelovanje izvire iz kontemplacije
• Mistična iskustva nisu mjerilo mističnog života
• Mistika i askeza
• Kasnija Underhill daje prednost milosti i Božjoj objektivnoj zbilji

Autoričina kasnija korekcija

U predgovoru dvanaestomu izdanju Underhill otvoreno ispravlja raniji naglasak na vitalizmu i psihološkoj evoluciji. Veću težinu daje objektivnoj, živoj Božjoj Zbilji, razlici Stvoritelja i stvorenja te prethodnom djelovanju milosti. Taj predgovor treba čitati kao hermeneutički ključ cijele knjige.

Nosivi citati

• Magija želi steći a mistika želi darovati

— Evelyn Underhill