Pojam

Patnju ne treba tražiti nego primiti kada dođe

Patnja nije dobro samo po sebi i nije predmet koji treba moliti. Kada je Bog pripusti, može se primiti bez pobune i pretvoriti u povjerenje i ljubav. — Bog nadohvat duše

Elizabeta od Presvetog Trojstva sazrijeva od pokušaja da patnjom nešto dade Bogu prema primanju križa kao sudjelovanja u Kristovoj ljubavi. Time potvrđuje da se ne traži bol, nego sjedinjenje s Kristom u onome što je dano. — NAJVAŽNIJI ELEMENTI OBNOVE SA STAJALIŠTA NEKIH NAŠIH SVETACA, Patnja sazrijeva od dara prema sudjelovanju u Kristovoj ljubavi

U vlastitim riječima izričito razlikuje trpljenje samo po sebi od njegova odnosa prema Kristu: ne ljubi bol kao bol, nego suobličenje Zaručniku. Čak ni u teškoj bolesti ne bira svoja trpljenja, nego prima ono što dolazi i nastoji ga obilježiti ljubavlju. — SVETA ELIZABETA OD TROJSTVA predstavljena vlastitim riječima, Križ je poslušnost ljubavi a ne bol

Prikaz Elizabetine šutnje u bolesti otvara i nužno pitanje razboritosti. Ne ostati psihološki zatvoren u boli može biti čin slobode, ali prikrivanje stanja do iscrpljenosti ne smije postati opće duhovno pravilo. Ljubav uključuje traženje potrebne pomoći i istinit odnos prema vlastitom tijelu i zajednici. — A Soul of Silence, Kada šutnja u patnji postaje nezdravo prikrivanje

Ivanov vlastiti život dodatno potvrđuje tu razliku: bježi iz tamnice, liječi bolesne i opire se nepravdi. Predanje Bogu počinje ondje gdje prestaje stvarna moć upravljanja, a ne ondje gdje još postoji dužnost zaštite i djelovanja. — Božji zahvat, Pustiti da nas Bog nosi nije duhovna pasivnost

Doprinos iz knjige The Happiness of God

Leslie Terezijinu sreću u trpljenju izričito odvaja od neurotične ljubavi prema boli. Trpljenje postaje poželjno samo u odnosu ljubavi i sjedinjenja s Kristom, a ne zbog svoje težine ili zbog slike o vlastitu junaštvu. — The Happiness of God: Holiness in Thérèse of Lisieux, Sreća u trpljenju nije ugoda nego sklad volje

Doprinos iz knjige The Spiritual Genius of St Therese of Lisieux

Guitton pokazuje završni korak Terezijina sazrijevanja: ona više ne želi ni trpljenje ni smrt, premda ih može primiti. Izbor križa prepušta Bogu jer i velikodušna želja za teškom kušnjom može još uvijek biti vlastiti projekt svetosti. — The Spiritual Genius of St Therese of Lisieux, Potpuno predanje odriče se i vlastitog izbora križa

Doprinos iz zbirke Mirjam iz Abelina - misli

Mirjam izričito savjetuje da se križevi ne traže. Manje trpljenje koje dolazi u Božjoj volji vrjednije je od većega koje je proizvela samovolja; ne bira se ni križ ni ruža, nego vjernost u onome što je dano. — Mirjam iz Abelina - misli, Manji križ u Božjoj volji vrjedniji je od većega po samovolji

Doprinos iz knjige MISLI Franje Saleškog

Franjo savjetuje da se križ ne bira ni prema vlastitoj sklonosti ni prema slici junaštva. Vrijednost nije u težini nego u tome da čovjek učini što može i prihvati križ koji Providnost stvarno daje. — MISLI

↗ Otvori u vrtu →