Logizmi

Logizmi (grč. logismoí, jedn. logismós) u istočnoj su duhovnosti misli, predodžbe ili nutarnji prijedlozi koji ulaze u um i mogu postati početak duhovne borbe.

Ne označavaju svaku misao jednako. U Špidlíkovu sažetku tradicije riječ može biti neutralna, ali se najčešće rabi za zlu, strastvenu ili demonsku misao: misao koja traži pristanak, hrani strast i odvlači srce od Boga.

Osam glavnih logizama

Prema Evagriju, klasični niz osam glavnih misli jest:

1. proždrljivost
2. bludnost
3. srebroljublje
4. tuga
5. gnjev
6. acedia, odnosno čamotinja
7. taština
8. oholost

Kako se odnositi prema njima

• Nepsis služi tome da se logizam prepozna na ulazu u srce.
• S logizmom se ne treba raspravljati niti ga hraniti maštom.
• Najbolje ga je odmah odsjeći kratkom molitvom, osobito Isusovom molitvom, i vratiti um Kristu.

Sveti Hesihije zato traži budnost: logizme treba vidjeti jasno, ali ih ne pustiti da se nastane u srcu. Ako se, primjerice, misao gnjeva prihvati i njeguje, ona prelazi u strast, riječ ili čin; ako se prepozna na početku, može se prekinuti prije pristanka.

📖 Špidlík — Duhovnost kršćanskog Istoka

Sustavna obrada: IX. Duhovna borba (poglavlje) — Borba protiv zlih misli · Pojam logismos · Definicija logismosa · Stupnjevi prodora zle misli u srce · Teorija osam glavnih misli.