Pobožnost

Ivan razlikuje osjetilnu pobožnost (vezanu uz slast) od prave pobožnosti (vezane uz volju i ljubav).

• Ne mjeriti pobožnost osjećajem. Mnogi su pobožniji kad ništa ne osjećaju. — Suhoća i tri znaka
• Protiv vezanja uz mjesta i predmete. I sveti predmeti mogu postati neuredna privrženost. — Privrženost

Vezano: Naslada duhovna · Suhoća i tri znaka · Mlakost

— iz Sabrana djela sv. Ivana od Križa (Uspon III; Tamna noć I)

Doprinos iz knjige SVETI AUGUSTIN — RUKOVET

Augustin pobožnost određuje kao ljudsku mudrost i pravo bogoslužje. Time je odvaja od pukoga osjećaja ili mnoštva znanja: vjerom, nadom i ljubavlju čovjek se ispravno odnosi prema Bogu i iz toga odnosa uređuje život. — SVETI AUGUSTIN — RUKOVET, Mudrost se očituje kao pravo bogoslužje

Doprinos iz knjige O molitvi i razmatranju

Alkantarski pobožnost određuje kao spremnost i gorljivost za dobro djelovanje. Osjetna utjeha može je poduprijeti, ali nije njezina bit; mjerilo ostaje izvršavanje Božje volje i rast kreposti. — O molitvi i razmatranju, Duhovna utjeha vrijedi po spremnosti za dobro djelovanje

Doprinos iz Filotee

Franjo Saleški pobožnost vidi kao ljubav prema Bogu koja je postala hitra, životna i marljiva u djelima. Ona nije druga krepost pored ljubavi, nego njezina spremnost da zapovijedi, savjete i nadahnuća provede „vješto i odsrca”. — Uvod u pobožni život, Pobožnost je duhovna okretnost i životnost

Doprinos iz knjige A Memorial of a Christian Life

Granada pobožnost određuje kao spremnost volje za ono što pripada Božjoj službi. Osjetna slatkoća može pratiti taj pokret, ali nije njegova bit; prava se pobožnost očituje u pripravnosti na dobro, ustrajnosti u suhoći i vjernu izvršavanju dužnosti. — A Memorial of a Christian Life