Pojam

Napast nije grijeh dok volja ne pristane

Kušnja može zahvatiti maštu, osjetila i niže sklonosti te u njima izazvati snažan nemir ili čak ugodu, a da viša volja ipak ostane okrenuta Bogu. Grijeh ne nastaje iz same ponude ni iz nehotičnoga osjećaja, nego iz slobodnoga pristanka.

Ovo razlikovanje čuva savjest od lažne krivnje i istodobno izoštrava odgovornost: nije presudno što je prošlo kroz osjetilni dio, nego što je volja prihvatila, odbila ili svjesno zadržala.

Uvod u pobožni život, IV. dio, pogl. 3–7.

Doprinos iz knjige A Memorial of a Christian Life

Granada isto razlikovanje primjenjuje u pripravi za ispovijed i na molitvene rastresenosti. Neželjena slika, misao ili nutarnji poticaj nije osobni grijeh dok ga volja ne prihvati; savjest treba priznati slobodan pristanak, a ne tuđi upad napasti. — A Memorial of a Christian Life

Doprinos iz knjige Revelations of Divine Love

Julijana razlikuje pobunu i slabost osjetilnoga dijela od dublje volje koja želi Boga. Vanjski dio može osjećati otpor prema boli, neželjene poticaje i duhovnu tamu, dok unutarnji pristanak ipak bira Krista. Bog ne pripisuje krivnju samoj krhkosti bez pristanka.

Njezin govor o „božanskoj volji” u duši ne treba pretvoriti u poricanje stvarne krivnje: knjiga uporno traži priznanje, ispovijed i obraćenje. Razlikovanje služi tome da se nehotična napast ne zamijeni s voljnim grijehom. — Revelations of Divine Love, pogl. XIX, XXXVII i LII–LIII

Doprinos iz taulerovskih propovijedi

Propovijed o duhovnim napastima izričito kaže da i vrlo nečiste i strašne misli same po sebi ne kaljaju čistoću. Odgovornost počinje nemarom i pristankom, ne pojavom slike u osjetilnom ili imaginativnom dijelu. To je važan korektiv skrupuloznosti, osobito kada se nehotična misao pogrešno ispovijeda kao dovršen osobni čin. — The History and Life of the Reverend Doctor John Tauler with Twenty-Five of his Sermons, propovijed XXVII; The Inner Way: Being Thirty-Six Sermons for Festivals by John Tauler, Friar Preacher of Strasburg, propovijed XXXI

Osunin kriterij za skrupuloznu savjest

Snažna misao, slika ili osjećaj još nisu slobodan pristanak. Osuna savjetuje jednostavan unutarnji „ne” te u ispovijedi sigurno izreći kao sigurno, a dvojbeno kao dvojbeno. Njegova demonološka tumačenja treba čitati povijesno, ali razlika pojave i pristanka ostaje važan korektiv skrupuloznosti. — The Third Spiritual Alphabet, Rasprave VII i XX, osobito str. 744–746

↗ Otvori u vrtu →