Utjeha ne dokazuje napredak ni svetost, a suhoća ne dokazuje krivnju ili Božju odsutnost. Oba su stanja krajolici duhovnoga puta; odlučujuće je kako osoba u njima odgovara.
Utjeha traži zahvalnost bez samodopadnosti, a suhoća vjernost bez zavisti, odustajanja i očaja. — The Hidden Face
Utjeha nije uzrok početničkih mana, nego katalizator skrivenih navezanosti: otkriva traži li osoba Boga ili ugodu, ugled i potvrdu vlastite svetosti. Suhoća pak može biti prostor u kojemu ljubav prvi put djeluje bez osjetne potpore. — Utjeha otkriva skrivene navezanosti; The Dark Night: Psychological Experience and Spiritual Reality
Scupoli utjehu prosuđuje po plodu poboljšana života, a ne po slatkoći. Suhoća može dolaziti iz nemarnosti, kušnje ili milosti koja čisti navezanost na duhovni užitak; u svakom slučaju ne treba napustiti duhovne vježbe, nego tražiti Boga radi Boga. — DUHOVNI BOJ
Utjeha je dopušteno sredstvo kada olakšava vršenje dobra, ali postaje duhovna pohlepa kada je čovjek traži radi nje same. Napredak se zato mjeri strpljivošću, poniznošću i poslušnošću, a ne obiljem doživljaja. — O molitvi i razmatranju, Napredak u molitvi mjeri se životom između molitava
Courbon suhoću prikazuje kao kušnju ljubavi, lijek protiv ponosa i odvajanje od osjetne potpore. Njezin se učinak često ne može ocijeniti tijekom molitve: veća vjernost, spremnost na služenje i snaga u napasti pojavljuju se tek poslije. — Familiar Instructions on Mental Prayer, Plod suhe molitve postaje vidljiv nakon molitve
Baker smješta istinsku gorljivost u višu volju, a ne nužno u osjetilnu pobožnost. Osjećaj slatkoće može hraniti sebeljublje, dok ustrajna molitva u suhoći zahtijeva snažniji i čišći čin volje; zato odvažno podnesena suhoća može donijeti više dobra nego osjetna utjeha. — Holy Wisdom, Viša volja može ostati mirna dok osjetilni dio trpi nemir
Frost razlikuje osjetnu pobožnost, koja može nastati prirodnim putem uz pomoć milosti, od dublje duhovne utjehe koju čovjek ne može proizvesti. Ni jedna ne smije postati mjerilo istine. Suhoća se najprije razlučuje između mlakosti, tjelesne ili psihičke iscrpljenosti i mogućega Božjeg pročišćavanja, a zatim se odgovara lijekom primjerenim uzroku. — The Art of Mental Prayer
Guyon u utjesi prepoznaje dvostruki dar i kušnju: ona privlači početnika Bogu, ali može hraniti prisvajanje, osjećaj duhovne sigurnosti i potajni prezir prema drugima. Suhoća razotkriva ljubi li osoba Darivatelja ili vlastiti osjećaj dara, no nije svaka suhoća mistično čišćenje. — Spiritual Torrents, dio I, pogl. III–VI; Autobiography of Madame Guyon, dio I, pogl. XVIII–XXI
↗ Otvori u vrtu →