Razmatranje koristi razum, ali nije studij. Kod Lehodeyja promatranja služe tomu da duh vjere prožme dušu i pokrene volju prema ljubavi, prošnji i odluci.
Studij pita: što još mogu znati? Razmatranje pita: što Bog od mene traži i što u meni treba obratiti? Znanje je tu radi vatre, ne radi posjedovanja materijala.
Zato se promatranja trebaju miješati s afektima i prošnjama. Ako razum govori toliko da srce nema vremena odgovoriti, razmatranje se pretvara u predavanje samome sebi. — Lehodey — The Ways of Mental Prayer
Povezano: Meditacija · Afekti su srce molitve · Odluka kao plod razmatranja
Razmatranje ispunjava svrhu kada spoznaja Božje ljubavi pobudi uzvratnu ljubav, prijeđe u tihi pogled i odredi konkretan čin vjernosti. — Union with God, Razmatranje dozrijeva u ljubavnu spoznaju
Boylan još strože kaže da diskurzivno razmatranje u užem smislu nije molitva nego priprava. Kad je razgovor s Bogom već moguć, ponovno pokretanje svih točaka metode može ometati ono radi čega su bile uvedene. — Difficulties in Mental Prayer, Metoda je potpora molitvi a ne molitva
Ridolfi savjetuje da se razmatranje prekine čim se pojavi pobožni afekt. Produžiti intelektualnu analizu nakon što je volja već krenula prema Bogu znači zamijeniti svrhu sredstva i molitvu pretvoriti u suho proučavanje. — A Short Method of Mental Prayer, Afekti su srce molitve
Franjo razlikuje usputnu misao, studij, razmatranje i kontemplaciju prema njihovoj svrsi. Studij promatra kako bi znao; razmatranje opetovano promatra božanske stvari kako bi pobudilo sveta čuvstva i odluke; kontemplacija ostaje u jednostavnoj ljubavnoj pozornosti prema već ljubljenomu dobru. — The Saint Francis de Sales Collection — 15 Books, Treatise on the Love of God, VI. knjiga, pogl. 2–3.
↗ Otvori u vrtu →