Ova zbirka prati Franju Saleškoga od praktičnoga uvođenja u pobožni život preko sustavne teologije Božje ljubavi i obrane katoličke vjere do pisama, duhovnih konferencija, pastoralnih svjedočanstava i životopisa. Njezina središnja nit nije poseban religiozni stil, nego Duhovnost Franje Saleškog: cijeli se čovjek, u stvarnom pozivu i pod djelovanjem milosti, uči sjediniti s Božjom voljom po ljubavi.
Naslov „15 Books” treba čitati kao nakladničku oznaku zbirke, a ne kao tvrdnju da je svih petnaest sastavnica neposredno napisao Franjo. Uz njegova izvorna djela zbirka donosi izbore i preradbe, Camusova sjećanja, svjedočenje sv. Ivane Franciske de Chantal, marijansku knjigu napisanu „u njegovu duhu”, biografski roman i završni urednički kompendij.
| # | Unutarnji naslov | Autorstvo i narav | Glavni doprinos | |---|---|---|---| | 1 | Introduction to the Devout Life | sv. Franjo Saleški | Petodijelni put odluke, molitve, kreposti, borbe i obnove pobožnoga života; sadržajno već obrađen u Uvod u pobožni život i Filotea MOC. | | 2 | Treatise on the Love of God | sv. Franjo Saleški; prijevod Henry Benedict Mackey | Dvanaest knjiga o nastanku, rastu, kušnji i djelovanju Božje ljubavi te o sjedinjenju ljudske i Božje volje. | | 3 | The Catholic Controversy | sv. Franjo Saleški; prijevod Henry Benedict Mackey | Misijsko poslanje, vidljivost i trajnost Crkve te povezano pravilo vjere: Pismo, apostolska Predaja i crkveno svjedočanstvo. | | 4 | The Spiritual Conferences | pouke sv. Franje Saleškog koje su zapisale prve sestre Pohoda Marijina | Pouzdanje, stalnost, srdačnost, jednostavnost, poslušnost, Providnost, zajednički život i duhovna sloboda. | | 5 | Practical Piety | izbor iz Franjinih pisama i razmatranja | Dužnosti prema Bogu, bližnjemu i sebi; molitva, sakramenti, svakodnevni rad, staleži i blagdani. | | 6 | The Consoling Thoughts of Saint Francis de Sales | Franjine misli koje je prikupio i rasporedio Père Huguet | Pouzdanje u Providnost, nutarnje kušnje, bolest, smrt, žalovanje i vječnost. | | 7 | The Secret of Sanctity | kompilacija; uz Franjine tekstove znatno se oslanja na Jeana Crasseta i druge autore | Posvećenje djelovanja, nutarnji život, molitva i Kalvarija; ne smije se u cjelini citirati kao Franjino izvorno djelo. | | 8 | Letters to Persons in the World | pisma sv. Franje Saleškog; prijevod Henry Benedict Mackey | Duhovno vodstvo djevojaka, supruga, udovica, muškaraca i drugih osoba u njihovu konkretnom pozivu. | | 9 | Letters to Persons in Religion | pisma sv. Franje Saleškog; prijevod Henry Benedict Mackey | Razvoj Pohoda Marijina, formacija redovnica, poslušnost, molitva, kušnje, poglavarstvo i crkveni blagdani. | | 10 | The Mystical Explanation of the Canticle of Canticles | sv. Franjo Saleški; prijevod Henry Benedict Mackey | Pet zapreka molitvi, pet lijekova i pet stupnjeva razmatranja, dovršenih sjedinjenjem u ljubavi. | | 11 | The Spirit of Saint Francis de Sales | Jean-Pierre Camus, biskup Belleya i Franjin prijatelj | Tematski uređena sjećanja na Franjin karakter, duhovno vodstvo, biskupsku službu, propovijedanje i pastoralnu blagost. | | 12 | Month of Mary | Don Gaspar Gilli; napisano prema duhu Franje Saleškoga | Trideset i jedno marijansko razmatranje od Bezgrešnoga začeća do Uznesenja. | | 13 | A Man of Good Zeal | John Edward Beahn | Biografski roman o Franjinu razvoju od učenika preko svećenika do biskupa i duhovnoga učitelja. | | 14 | Saint Jane Frances de Chantal’s Depositions | sv. Ivana Franciska de Chantal | Svjedočanstvo neposredne suradnice o Franjinu životu, krepostima, biskupskoj službi, djelima, smrti i zagovoru. | | 15 | Saint Francis de Sales | urednički kompendij Catholic Way Publishinga | Četiri biografska prikaza, Franjin tekst o prijateljstvu i enciklika Pija XI. Rerum Omnium Perturbationem. |
Treatise on the Love of God daje teološku jezgru zbirke. Ljubav započinje kada volja prepozna dobro, nalazi u njemu zadovoljstvo i kreće prema sjedinjenju. Sličnost može privući, ali ljubav dublje počiva na podudarnosti i uzajamnoj prikladnosti dobra i volje. Zato je Ljubav je čovjekovo težište i mjerilo: ona usmjerava osobu, uređuje motive i svim krepostima daje konačnu vrijednost.
Prve knjige Rasprave opisuju narav volje i ljubavi, Providnost, nadahnuće, vjeru, nadu, pokajanje i ljubav. Središnje knjige razlikuju sviđanje u Božjem dobru od djelatnoga vršenja njegove volje te razvijaju razmatranje, kontemplaciju, sabranost, počinak, ranu ljubavi i ekstazu. Završne knjige obrađuju Božje zapovijedi, savjete i nadahnuća, predanje Božjoj dobrohotnoj volji, ljubav prema bližnjemu, revnost te vladavinu ljubavi nad krepostima, darovima, plodovima i blaženstvima.
Božja milost prethodi svakomu spasonosnom pokretu, ali ne ukida slobodu: nadahnuće se može odbiti. Ustrajnost se pripisuje milosti, dok se otpor ne prebacuje na Boga. Odatle izlaze Božja prva ljubav prethodi svakom ljudskom odgovoru, Prava sloboda je radosna sposobnost činiti dobro i Ustrajnost kruni duhovni život.
Za Franju je mistična teologija tajni razgovor srca s Bogom koji teži sjedinjenju u ljubavi. Misao, studij, razmatranje i kontemplacija nisu isto: misao može lutati, studij želi znati, razmatranje želi pobuditi ljubav i odluku, a kontemplacija počiva u već ljubljenome dobru. Zato Razmatranje nije studij, a Razmatranje dozrijeva u ljubavnu spoznaju.
Molitvena „ekstaza” ne provjerava se ponajprije neobičnim iskustvom. Volja zagrijana ljubavlju, život izvan sebe za Boga i djelatna ljubav prema bližnjemu pouzdaniji su od zanosa koji ne mijenja ponašanje. Napredak u molitvi mjeri se životom između molitava.
The Mystical Explanation of the Canticle of Canticles prikazuje pet zapreka: pamćenje osjetilnih užitaka, rastresenu maštu, ljudsku pohvalu, tjelesni umor i ljudski obzir. Odgovaraju im želja za duhovnim dobrom, pozornost na nadahnuća, vraćanje pohvale Bogu, duhovni razgovor i samoća. Put vodi od razmatranja Boga u tjelesnim znakovima, preko duhovnih stvarnosti i vlastite nutrine, prema Kristovu čovještvu i Bogu u njemu samome. — Pet zapreka molitvi traže pet različitih lijekova
Nadahnuće može doći po Pismu, propovijedi, kušnji, slici, životu sveca, liturgiji, primjeru ili običnoj dužnosti. Tri su njegova osobito pouzdana znaka: ustrajnost u pozivu, mir i blagost srca te ponizna poslušnost. — Vjernost milosti prepoznaje nadahnuća u običnim dužnostima, Po kojim znacima razlikujem nadahnuće od nemira
Franjo razlikuje jasne zapovijedi, male moralno jednake izbore i važne odluke. Jasno dobro ne treba beskrajno ponovno razlučivati, a sitne izbore ne treba vagati kao da su presudni. Važna odluka traži molitvu i savjet, ali nakon razborita izbora treba mirno djelovati.
U konferencijama izreka „ne tražiti ništa i ne odbijati ništa” ne zabranjuje želju za krepostima ni razumno iznošenje potreba. Ona oslobađa od grčevita biranja izvanjskih okolnosti. Poznata Božja volja traži izvršenje dužnosti i uporabu običnih sredstava; Božje dopuštenje događaja prima se predanjem. — Ne tražiti ništa i ne odbijati ništa čuva slobodu za Providnost
The Catholic Controversy nastala je u oštrom konfesionalnom sukobu šesnaestoga stoljeća, pa njezin polemički rječnik traži povijesni oprez. Ipak, njezina pozitivna crkvena tvrdnja ostaje jasna: javno naučavanje ne počiva samo na sposobnosti govornika nego na primljenom poslanju; Crkva je povijesno prepoznatljiva u zajednici, pastirima, navještaju i sakramentima; njezina vidljivost ne poništava nutarnji život vjere, nade, ljubavi i milosti.
Franjo Pismo naziva istinskim pravilom kršćanske vjere, ali njegov kanon i pravo tumačenje ne odvaja od apostolske Predaje i Crkve. Ta se tri svjedočanstva ne smiju postaviti kao suparnici. — Javno crkveno naučavanje traži poslanje, Crkva ima vidljivo tijelo i nevidljivu dušu, Kanon Pisma prima se u zajedništvu Crkve, Pravilo vjere povezuje Pismo Predaju i crkveno svjedočanstvo
Pisma osobama u svijetu i redovništvu pokazuju kako isti nauk mijenja naglasak prema osobi. Mlada žena, supruga, udovica, svećenik, redovnica i poglavarica ne dobivaju isti raspored ni istu mjeru odricanja. Središte ostaje isto: mirno izvršiti ono što sada traže ljubav, stalež, zdravlje i dužnost. — Duhovno praćenje polazi od konkretne osobe, Isti poziv na svetost poprima različit oblik u različitim staležima
Practical Piety i Consoling Thoughts isti nauk prenose u posao, bolest, žalovanje i smrt. Savršenstvo se ne stječe u danu; pobožne vježbe ne množe se bez mjere; bolesnik koji ne može redovito razmatrati može uzdisati prema Bogu, primati skrb i samu bolest prikazati kao strpljivo predanje. — Molitva siromaha ostaje pred Bogom bez misli i osjećaja
Spiritual Conferences ne traže duhovnu bezosjećajnost. Pouzdanje počinje istinitim poznavanjem vlastite bijede, ali se na njemu ne zaustavlja. Stalnost čuva odluku kroz izmjene utjehe i suhoće. Antipatija i odbojnost mogu ostati u osjetilnom dijelu bez pristanka volje; zadatak je ne hraniti ih i ne dopustiti da prijeđu u uskraćivanje ljubavi.
Jednostavnost nije lakovjernost. Nadnaravna razboritost čuva Krista i njegovu ljubav kao glavu svega, dok jednostavno pouzdanje oslobađa od tjeskobnoga samonadzora. — Jednostavnost i razboritost čuvaju jedna drugu, Ljubiti neprijatelja ne znači zanijekati neprijateljske osjećaje, Ustrajnost dovršava ono što velikodušnost započinje
Camusovo djelo The Spirit of Saint Francis de Sales nije Franjin autograf, nego svjedočanstvo bliska prijatelja. Ono ipak čuva prepoznatljivu pastoralnu mjeru: propovijed treba imati jedan jasan cilj, služiti obraćenju i biti dovoljno kratka da Riječ ostane u pamćenju. Govornik ne treba oponašati tuđi glas, a uspjeh se ne mjeri divljenjem slušatelja.
Camus također svjedoči da je Franjo u kontroverzi radije jasno iznosio katoličku istinu nego napadao sugovornike. Njegova blagost prema grešniku nije bila slabost uvjerenja nego način da istina može biti primljena. — Propovijed treba imati jedan određeni cilj, Plod propovijedi mjeri se obraćenjem a ne divljenjem, Kratkoća propovijedi služi pamćenju Riječi, Dijalog počinje svjedočanstvom života i zajedničkom brigom za čovjeka
Month of Mary razvija marijanski mjesec kroz događaje Marijina života, ali autor je Don Gaspar Gilli. Tekst je svjedočanstvo kasnije recepcije, ne izvorni Franjin marijanski traktat. Njegove najbolje niti već se susreću u Marijanska sabranost prelazi u djelatnu ljubav, Marijina molitva iznosi potrebu bez propisivanja rješenja i Marijin zagovor sjedinjuje pouzdanje i nenametljivost.
Beahnov A Man of Good Zeal daje književni životopis, dok su iskazi sv. Ivana Franciska de Chantal povijesno vrjedniji kao svjedočanstvo neposredne suradnice. Završni kompendij korisno pokazuje kako je kasnija Crkva čitala Franjin život, prijateljstvo, pastoralnu revnost i poziv na svetost u svakodnevici.
Tematski raspored novih i postojećih bilježaka nalazi se u Zbirka djela Franje Saleškog MOC. Zbirka se u širem vrtu nastavlja kroz Duhovnost Franje Saleškog MOC.
Prijevodi Henryja Benedicta Mackeyja u zbirci uglavnom prenose ranija izdanja Burns & Oatesa. Drugi naslovi također su presložena starija izdanja, pa ova datoteka nije kritičko izdanje Franjinih djela.
↗ Otvori u vrtu →