Underhill prikazuje Jana van Ruusbroeca kao mistika čiji život i nauk sjedinjuju molitvu, svećeničku službu, zajednicu i književno stvaralaštvo. Nakon životopisa i pregleda djela slijedi sustavna rekonstrukcija nauka o Bogu, čovjeku te djelatnome, nutarnjem i „nadbitnom” životu. Nosivi je ritam Božji izljev i povrat: plodna božanska ljubav daje stvorenjima život i milost, a čovjek se čišćenjem, kontemplacijom i ljubavlju vraća u svoje počelo.
Djelatni život počinje dobrom voljom, prihvaćanjem milosti i kreposnom ljubavlju prema bližnjemu. Nutarnji život ulazi dublje od osjetilne utjehe, kroz prosvjetljenje i ogoljenje, prema kontemplaciji iznad slike. Nadbitni život ne ukida stvorenost ni djelovanje: čovjek istodobno počiva u Bogu i teče prema svijetu u služenju. Underhill tako čita Ruusbroeca kao svjedoka mistične zrelosti koja drži zajedno vječni počinak i neumornu ljubav.
Underhill se za životopis oslanja na Pomeriusa i pobožnu predaju te pojedine vizionarske izvještaje drži vjerojatnijima nego što bi ih držala suvremena povijesna kritika. Za biografske činjenice, adresate, rukopisnu predaju i književni kontekst ovu knjigu treba čitati zajedno s Ruusbroec: Literature and Mysticism in the Fourteenth Century.